KOMOVI.COM

Potkomske šume su nekada bile stanište risa, kune zlatke, a u vodama Crnje i Ljubaštice za ribom iz Tare je dolazila i nastanjivala se i vidra. Planine Komova i sami Komovi  bili su veliko stanište divokoza.

Travnata vegetacija na Komovima i potkomlju je nešto manja u odnosu na šumsku koja dopire do 1800 metara , a spušta se do samih korita Tare i Lima. Najveći broj šumskih zajednica Komova nalazi se u slivu rijeke Opasanice,pecke, Crnje, Ljubaštice, Čestogaza Desne rijeke i Mojanske rijeke. Ove šume su nekada bile pravi ekološki rezervat  životinjskog svijeta - od mrkog medvjeda, do vukova, srna, divljih svinja, zečeva, lisica, jazavaca,vjeverica, tvora, lasica, ježeva.

 

Od ptica na Komovima posebno mjesto zauzima suri orao, jasreb kokošar, kobac, kliktavac, soko, čavka, gavran, prepelica, drozd, kos, detlic, kukavica,sova , golubovi,vrapci, sjenice, zebe,čvorak,štiglići, kanarinke, kraljići, drozdovi, kosovi, lješnikare. Posebnu rijetkost čini tetrijeb gluhan iili veliki  tetrijeb.

Od gmizavaca na Komovima ima zmija otrovnica - šarka i planinka, kao i neznatne populacije gustera.

Potkomske rijeke i riječice obiluju vleikom količinom riben, prije svega, pastrmke potočare, dok u vodama Tare i Lima se sreće lipljan i mladica .Na Ljubanu i Velikom blatu živi vodozemac mrmoljak.