KOMOVI.COM

U srednjem vijeku, i kasnije, crkve i manastiri su bili središta pismenosti i nauke. Među prvim školovanim Vasojevićima bio je pop Arsenije Raketić, iz Lijeve Rijeke, koji se školovao u manastiru Duga, kao i iguman Mojsije Zečević i Nikola Saica, uz druge Vasojeviće, u manastiru Đurđevi stupovi.

Pošto u Vasojevićima dugo vremena nije bilo nikakvih škola, kao uostalom ni u Crnoj Gori, nakon prisajedinjenja Gornjih Vasojevića crnogorskoj knjaževini,  do tada,  mladići iz imućnijih porodica su se školovali u Rusiji, Srbiji, Turskoj, Austrougarskoj. Bogosloviju na Cetinju, koja je u to vrijeme bila jedina srednja škola u Crnoj Gori, među prvim Vasojevićima su je završili Zarija Bakić i Jevrem Bakić, koji su postali istaknute vođe vasojevićkog plemena u Knjaževini.

 

Uz pomoć istaknutih plemenskih prvaka, otvorena je prva škola u Kraljima, 1857 godine, a zatim škole u Košutićima i Andrijevici. Škole su u početku bile smještene po privatnim kućama, a školarinu su plaćali sami đaci. Prvi učitelji su bili: Milan Kastratović, Miloš Guberinić, pop Aksentije Bakić, a kasnije (od 1881. do 1900.) Zarija Vuković, pop Bogdan Lalević, Jevrem Bakić i Stevan Bojović. Potom počinju da se otvaraju državne škole.

Prva državna škola je otvorena 1899. godine u Trepči, a zatim škole u Slatini, Trešnjevu, Marsenića Rijeci, Šekularu, Rovcima, Kaludri, Donjoj Ržanici, Zagorju, Vinickoj, Buču, Pešcima i Polici. Počeli su da se grade novi školski objekti, od strane države, jer je prosvjeta postala državna briga. Školovanje đaka je ipak bilo mukotrpno. Školovana su pretežno muška djeca, rijetko ženska. Mnogi budući učitelji, nastavnici, profesori, pravnici, ekonomisti, ljekari, inženjeri, oficiri i drugi, završili su upravo ove osnovne škole.

Neizmjeran doprinos razvoju školstva u Vasojevićima imala je Gimnazija u Beranama, koja je počela sa radom 1913. godine.

 

Milutin Osmajlić