KOMOVI.COM

U Vasojevićima je od davnina postojao običaji zakonik, još iz vremena vojvoda Otaševa i Rovinjskog (1673.) i očuvao se sve do Katanića. Bila je to modifikacija Dušanovog zakonika, tačnije Vasovjevički zakon u 12 točaka proizašao je iz njega.

Ovaj zakonik je odvajkada važio u Vasojevićima, koji j su po njemu živjeli i ponašali se. Zaslugom igumana Mojsija Zečevića ovaj zakon je u 18. vijeku modifikovan i potvrdjen na svopštoj narodnoj skupštini. "Mojsije je ovim zakonom htio, uz pomoć narodnih prvaka  da putem pisanog, a od naroda potvrdjenog i poštovanog zakona uvede red i mir u svakom plamenu, da osudi i odstrani mnoga zla i ružne navike koje su mu nalazile maha i podrške u plemenskom načinu života, da iskorijeni i razbije nazadne i zastarjele pojave, koje su ugrožavale opstanak i razvoj plemena", piše Mirko Vujačić uz knjizi "O igumanu Mojsiju Zečeviću".

Vasojevički zakon u 12 točaka je, zapravo, prvi pisani zakon u Crnoj Gori. Poslije njega, u vrijeme kneza Danila Petrovića, donesen je zakon Crne Gore.

Ovaj zakon  nosi sve humane odrednice i pozitivne regule, ne samo onog vremena, nego i danas  važi u plemenu Vasojevića, jer je duboko ukorijenjen u narodu.

 

Vasojevicki zakon u 12. točaka

 

 

TOČKA PRVA

-Da se bespogovorno umire sva bratstva vasojevička i srbljačka. Ko ne bude oldžija, da bude nagondžija.

-Da muška glava bude trista groša, a ženska trista jedan.

TOČKA DRUGA

-Nove džamije da se ne grade, a stare da se zabatale.

-Poturčenjake niko da ne ubija, no da se ostavi svakome bratstvu da svoje vrne u prađedovsku vjeru. Ako poturice ne budu oldžije, da budu nagondžije, a ćoteci što ko ponese.

-Ko se podanas poturči i lažnu vjeru primi, da se za Turčina drži.

TOČKA TREĆA

-Ko ne priteče u pomoć kad dušmani udare na graničare, da nema nikakva dijela u plijenu i da se od njega niko ne ženi niti mu đevojku daje.

-Ko ubije ili plijeni Kolašinca bez znanja Slatinjana kad ovi drže vjeru s Kolašinom gradom, da Slatinjanima duguje krv.

TOČKA ČETVRTA

-Ko srpsko ukrade pa se ufati, da plati duplo i kmetovima ručak. Ako se ne ufati, da mu je aram.

-Ko tursko ukrade, da mu je alal.

TOČKA PETA

-Ko u kući kačkine drži, da im je drug.

TOČKA ŠESTA

-Koji Branković dušmanima javi što glavari i narod zbore, da se obestrvi on i svako njegov na vječni vijek i amin.

-Ko svoje glavare preskoči i od tuđina pravicu traži, da je kriv.

-Ko podanas ode veziru u Skadar, da se k nama više ne vrće, a ako se vrne, da se turi pod tomruke, pa ako se pokaje, da se pusti, a ako ne pokaje, da se obestrvi.

TOČKA SEDMA

-Karvan niko da ne dira, no neka ide kud ga put vodi. Ako česovu štetu učini da odmah i bespogovorno plati; ako to neće, da mu poharani zadrži konje i tovar dokle kmet dođe i da bude kako kmet reče. Ako kmet u selu nije, da presudi prvi pošten čovjek koji se u blizini nađe.

TOČKA OSMA

-Duhovnici kad u boj idu, da obritve bradu i da nose naške haljine; ako to neće, da im glavari džebanu ne daju.

-Bog je stvorio ženu, a ne Satana, i to tako da ostane navijek amin. Ko protivno govorio, da je proklet: na ovome svijetu neimao anđela-čuvara, a na onome ne vidio raja, već mu duša vječito u paklu bila i ispaštala njegove muke.

- Duhovnici da se ostave žena, a koji se kurvarom obrete, i to se načisto dokaže, da se uštroji i od sveštenodejstva odluči.

TOČKA DEVETA

-Turci da klanjaju na svoju zemlju. Ko ih ufati da to rade na njegovu zemlju, da je vlastan motkom ih oćerati, a ćoteci što ko ponese.

-Hrišćani su voljni i na Spasovdan zabosti krstove i na nehrišćanske zemlje koje okružuju njihova imanja. Nehrišćani mogu te krstove ukloniti sa svojih bašta tek sjutradan po Spasovudne, a nikako prije. Ko protivno učini, da plati selu štetu i ručak kmetu.

-Ko se podanas ufati da vještice fata, da se turi pod tomruke za petnaest dana. Ako bi bilo česove štete da i to plati.

-Ko kopile u vodu udavi, da se pod gomilu turi.

-Ko se ufati da radi u zavjetne dane, da mu se sve pokvari i nečastivom preda što tih dana uradi, a kmetovima obaška ručak.

- Koji kovač ne udari na Božić prije sunca čekićem u nakovanju, pa se to načisto dokaže, da mu se prelomi čekić i nakovanj, a on i svako njegov obestrvi.

TOČKA DESETA

-Ko svoju kuću i porodicu zabatali da se liši svake vojničke časti.

TOČKA JEDANAESTA

-Da danka drugog nema osim vojvodske akče

-Da vojvodska akča bude po dva groša s dima na dim.

TOČKA DVANAESTA

- Da se Vasojevičko drži od Nožice do Lješnice, od Bjelasice do na vrh Ržanice i Brezojevica crkva, koja cvili medju turskim gradovima kao ljuta guja medju ognjevima.

Drugi o zakonu

"Zakon je imao silno moralno dejstvo u narodu"; piše dr Slobodan Tomović."Njime su bile predvidjene i sankcije za slučaj islamiziranja. On je važan istorijski dokument toga doba. U njemu je izraženo snažno zajedništvo naroda, plemena, bez obzira na njegovu plemensku raznorodnost. On je precizirao moralne, pa i fizičke norme za one koji dovedu u pitanje čast, ugled i interes šire narodne zajednice".

"Vasojevići su se još od 16 vijeka odmetnuli od Turaka i prestali da im plaćaju danak i primaju vojvode koje je skadarski vezir odredjivao. Samim tim aktom odmetanja", ističe dr Ilija Jelić, koji je i doktorirao na temi Vasojevičkog zakona,"oni su otpočeli živjeti svojim posebnim i samostalnim životom, pa sledstveno donosili razna pravila i stege kojima su se u svom radu i životu imali upravljali.

Iguman Mojsivje Zečević, čijom zaslugom je i obnovljen Zakon, smatra da "bez stroge zakonitosti, bez pravde  i uopšte dobrih pisanih normi i dogovora ne može biti individualne, ni opste sreće.

Pravda drži red

Znao je narod Vasojevića da pravda drži red kao i to da princip slobode ide sa zakonitošću i pravdom. Soga je iguman Mojsije htio da ovim zakonom sačuva homogenost plemena, pogotovu od islamizacije. A to će uspjeti samo zakonskim normama, odnosno ako plemenske običaje i medjusobne morme oživotvori i da im pisanu i zakonodavnu snagu na sveopštem narodnom saboru. Prema tome, on kao duhovni i svetovni glavar plemena predstvljao je  moharha, učešće glavara predstvljalo je aristokratiju, a učešće naroda demokratski elemenat. Sve to sačinjava Skupštinu, neku vrstu zakonodavne vlasti, odnosno izvršni organ, pa otuda i tvrdnje da je ovaj prvi demokratski zakon toga vremena.

Sloboda i odbrana plmena i pojedinca bili su primarni amanet svih. Sa slobodom se dovode u vezi čast, ponos i nacionalno ime. Mojsije je ovaj zakon zasnivao kao što se vidi, na temelju legaliteta, pravde, pravice i slobode, Proklamovao je principe jednakosti, bratstva i sloge. Za njega je zakonitost bez pravde i slobode, bez jednakosti ljudi i bez bratske sloge i ljubavi, isto što i tijelo bez duše.

Danas možemo  različito analizirati ovaj zakon, slagati se ili ne slagati s njegovim regulama, osporavati ih  ili odobravati  - i jedno i drugo je izlišno. Jer, on postoji kao činjenica, ne samo društveno-pravna, nego i istorijska. On zapavo svjedoči o postojanosti jednog naroda i jednog plemena, o njegovoj svijesti i slobodarskom i nacionalnom duhu.