Ćerka poznatog Prote Miloša Velimirovića. Bila je poznati umjetnik i vajar. Radila je portete, alegorijske figure, fasadne i reljefne skulpture. Bavila se slikarstvom i književnošću, bila član umetničkih udruženja LADE i ULUS-a. Postoji i zanimljiva prica o ljubavi Vuke i poznatog nosioca nobelove nagrade Rebindranat Tagore.

Bio je vojni ministar Crne Gore. Na Knjaževcu u Andrijevici prilikom otkrivanja spomenika poginulim Borcima u balkanskim ratovima i u prvom svetskom ratu.

Tada, penzionisani đeneral je stao pred okupljene preživjele borce i rekao:

Ja sam danas najsrećniji i najnesrećniji čovjek na svijetu. Najsrećniji što ovaj spomenik palim junacima za slobodu, podižemo u miru i slobodi, a najnesrećniji što na njemu nema moga imena.

Radomir Guberinić u knjizi o njemu kaže da je bio visoki ruski oficir i vojni ataše u Carigradu. Glavni inžinjer Knjaževine Srbije i prvi projektant magistralnog puta Beograd-Bar, turski general, engleski konzul, putopisac, pjesnik, rodoslovik i kartograf, Evropljanin sa četiri državljanstva, koji je govorio trinaest jezika, osnivač i prvi knjaz Knjaževina Vasojevića.

Jovan Zonjić, Vasojević, rođen na Cetinju 1907. Poslije završene Umjetničke škole u Beogradu 1931.godine , nastavlja studije na Ecole des Beaudž Arts u Parizu , gdje boravi do 1939.godine.

Za njegov pariski stvaralački period karakteristične su slike koje seodlikuju čvrstom modelacijom , rađene u toploj kolorističkoj gami u tamnocrvenim tonovima. Kasnije ( poslije rata ) slika crnogorske pejzaže i mrtvu prirodu koji se odlikuju svedenom paletom sa nekoliko sivih tonova.

Vasojevićki delija, kapetan Zarija Bakić, označio je istoriju Gornjih Vasojevića. Prošlo je 110 godina od smrti sveštenika, podkomandira, barjaktara, megdandžije i plemenskog kapetana Zarije Radunovog Bakića. Rođen je 1824. godine u selu Zabrđu, u kući Bakića, koji potiču od vasojevićkog bratstva Novaković.

Zarija je svešteničko obrazovanje stekao u manastiru Đurđevi stupovi kod Berana i u manastiru Visoki Dečani u Metohiji.  Sa igumanom manastira Đurđevi stupovi Mojsijom Zečevićem, i kasnije sa vasojevićkim vojvodom Miljanom Vukovim, radio je na vraćanju u pradjedovsku vjeru islamiziranih Vasojevića. Bio je jedan od organizatora ustanka u dolini Lima (1853-1878). Dosljedno je sprovodio državnu politiku knjaza Danila i knjaza Nikole u Vasojevićima, za njihovo oslobođenje i ujedinjenje sa Crnom Gorom. Knjaz Danilo mu je dodijelio barjaktarsko zvanje. Kao barjaktar predvodio je odred od 300 Vasojevića u Srbiju 1861. godine i tom prilikom ubija turskog četovođu bega Batilovića u Đalovića klisuri. Po povratku iz Srbije, iste godine, sa odredom Vasojevića borio se na Pivi protiv turske vojske.  Odlikovao se ličnim junaštvom, izazivajući na megdan Dedagu Čengića, stekavši time veliki ugled kod Crnogoraca i Hercegovaca. Knjaz Nikola ga je za taj podvig darivao sapljom.

Opširnije...