KOMOVI.COM

Potkomovlje je  najživopisniji predio u Crnoj  Gori pun šarenih mirisnih  livada i gorostasnih zelenih planina i visova (Komovi, Zijovo, Carine, Sedla, Crnogora, Rupe, Repista, Asanac, Zeletin...) Sa rijekama: Mojanska, Desna rijeka, Perucica, Kuckaja, Zlorecica... koje poje ova brda  bogata biljnim i zivotinjskim svijetom, Potkomovlje  predstavlja  raj  za planinare, lovce, ribolovce i zaljubljenike prirode. 

Svjezi vazduh, bistra voda, sareno cvijece... Ponekad se moze cuti poneki pucanj lovaca, da se vuci ne prejedu mesa, da lija dolija. Cuje se zvizduk konca ribarskog, kako umjesno zabacuje i vara ribu. Djeca graje i prave virove na rijekama, valjaju drvlje i kamenje kao uporni mravi a i poneka pjesma odjekne sa pasnjaka: Oj lijepa prelijepa sto mi srce pocijepa..../ Oj mladosti molim ti se jos jedanput vrati mi se / nije mladost ko proljece jednom dodje vise nece...

Opširnije...

Andrijevica, mala varošica smeštena izmedju obronaka Komova i rijeke Lima ime je dobila po Miroslavljevom sinu Andriji Nemanjiću (1250.godine) koji je sagradio manastir  na Dobroj rijeci, kasnije nazvanoj Zlorečica na Gracu, utvrdjenju koje je štitilo današnje Božice, gdje je jedno vrijeme i stolovao, Posle njega ovo je bio grad vojvode Steva Vasojevića koji je  sa Graca krenuo sa svojim Vasojevićima niz Lim, prema Sjenici, Novom Pazaru, dolinom Ibra i priključio se srpskoj vojsci  na  Kosovu  polju 1389. godine.

 

Godine 1858. Andrijevica je postala glavno sjedište plemena Vasojevića. Turci su je spalili 1862. godine, ali nisu uspeli da je porobe. Ubrzo se oporavila i postala mala vasojevićka "prestonica" koja će odigrati izuzetno važnu ulogu u daljem oslobadjanju crnogorskih krajeva i dijela Srbije. Andrijevica je i danas sedište Vasojevića.

Opširnije...

Kralje je, prema predanju, ime dobilo po kralju Milutinu Nemanjicu. Po autoru poznate knjige "Plerme Vasojevići" Jagošu Radoslavu Vešoviću, Kralje  je "zemalja kraljeva Nemanjića,mjesto  gdje su odmarali i kada su odlazili u lov na Komove".

Kralje je mjesto starina i davnina. Za književnika Ratka Deletića, ono je ,ne bez razloga svetilište , hram. Ovdje su planine, šume, rijeke, putevi nazvani po legendama i junacima. Ovdje su veliki i slavni datumi sastavljeni od kosovskih vojvoda i kraljeva, od loze Nemanjića. Narodni epos je postao druga religija. Zato je razumljivo što je iz ovih krajeva ponikao veliki broj pjesnika i pripovjedača.

U Kraljima je rodjen i djed vodje Prvog srskog ustanka -  Karađorđa - Jovan Djurišić. Otac Kradjordjev ,Petar i Kardjordje su to znali pa su i održavali veze sa svojim bratstvom Djurišićima u Kraljima. Petar je  je 1883.godine podigao kuću na ognjištu svog pradjeda Jovana.

Opširnije...

"Ako se za jedno mjesto može reći da je istorija, onda je to Velika", kaže poznati pisac i pjesnik Ratko Deletić.  O Velici, kao naselju govori se u zavještanju Stefana Uroša III.

U Dečanskoj hrisovulji stoji da Velika, Ržanica i Potkomlje pripadaju manastiru Dečani. Bila je to zemlja sa mnogo znamenja i crkava. Sada su tamo samo staništa , priče i zidine. Velika je bila slobodna teritorija,  republika, sa svojom kulturom, pečatom koji se čuva i danas u francuskom arhivu u Parizu. Po tom pečatu Velika je bila pod zaštitom francuskog protektorata 1859. godine.

Selo Velika,smješteno ispod Komova, na izvorištu Lima, ispod Čakora. Bilo je mjesto gdje su odmarali trgovački karavni na putevima od mora prema planinama, a preko njene teritorije  prolazile su brojne vojske i razbojnici,  ali i putnici namernici i neimari kao što je bio  Vita Kotoranin, koji je tuda prošao na putu da ozida Dečane.

Opširnije...

Izmedju Murine i Andrijevice sa obje strane Lima smješteno je nekoliko sela i zaselaka, medju kojima je i prelijepa Ulotina - kraj poznat po jabukama i djevojkama.

Predanje kaže da je nekada domaćin, u Ulotini, prvo zasadio jabuku, pa zatim doveo ženu u kuću, da mu obje rode. I tako je i bivalo. Danas sem ljepote pejzaža, nema ni jabuka, ni djevojaka. Ostali su samo izvori. Poseban rairitet su upravo oni, jer u Ulotini, koja se pominje još iz doba Grka, skoro svaka porodica ima na svom imanju izvor. O tim ljepotama pisao je i poznatii srpski naučnik Jovan Cvijić.

Opširnije...