KOMOVI.COM

Crna Gora je odavno postavila sebi cilj da postane prva eko država ne samo u Eropi, već i u svijetu. Medjutim i poslije mnogih studija  o tom projektu koje "čekaju neka bolja vremena", ostala je samo priroda, poput one na Komovima, netaknuta, daleko od gradskih nečistoća koja usrećuje one rijetke znatiželjnike koji su imali sreću da saznaju za ovaj prirodni raj.

Komovi imaju tu rijetku privilegiju da su čisti, onakvi kakvim ih je majka priroda milenijumima stvarala. Uglavnom samoinicijativno, ove ljepota se mora predstaviti svijetu i zato se ekoturizam ovde budi, doduše, stidljivo,skromno, ali sa velikim entuzijazmom. Korak po korak na inicijativu opštine, mještana i ovdašnjih planinarskih i izvidjačkih saveza  eko turizam na Komovima počinje da krči put ka velikoj turističkoj atrakciji Crne Gore.

Na Štavnoj je već napravljen eko katun, sređuju se i izvorišta i odmarališta na brojnim visovima, jer su planirari sve brojniji, kako domaći tako i inostrani. Njih posebno odusevljavaju šetnje, branje rijetkog ljekovitog bilja, šumskih plodova i upoznavanje sa jedinstvenom florom i faunom Komova. O izvorištima hladne, bistre planinske vode koja teče i sa 1200 metara nadmorske visine, jedinstvenim u Evropi, ne treba ni govoriti . Sve to se  se mora vidjeti i doživjeti. 

Crnogorski pandam kefiru je mliječni specijalitet zvani jardum. Osim što je proglašen za crnogorski ekološki proizvod, dobitnik je 1996. godine priznanja svjetskih stručnjaka na međunarodnom festivalu zdrave hrane u Milanu. Jardum je svrstan, prema ocjeni žirija, u “rijetke mliječne proizvode koji pozitivno- preventivno utiču na zdravlje čovjeka”.

Zasluge što je jardum predstavljen svijetu pripadaju Vasiliju Labudoviću, penzionisanom farmaceutu iz Berana .

U našem narodu jardum je odavno poznat kao proizvod za zdrav i "ljepši život". Upoređuju ga sa matičnim mliječom i nazivaju ”eliksir života".

Jardum su izumile crnogorske planinke. Dobija se specijalnim postupkom prerade ovčijeg mlijeka, ali samo u ljetnjem periodu od Petrovdana do Ilindana, jer je tada trava najhranljivija i najbogatija, a ovce daju najkvalitetnije mlijeko.

Koprivu vrlo rijetko možemo naći na jelovnicima iako je riječ o ukusnoj biljci koja se može pripremiti kuvana kao spinat a i na mnoge druge nacine. S proljeca u podkomovlju, kada ova biljka pocne da raste, kuvana kopriva se cesto nadje na trpezi.

Na prostoru Podkomovlja kopriva se sprema sa kukuruznim brasnom tako sto se usitni i ukuva sa brasnom, ostavi da se ohladi, nakon cega se obicno jede sa kisjelim mlijekom (jogurt) ili sa varenikom (kravlje mlijeko).

Prava poslastica puna vitamina i minerala.

Ako nijeste znali kopriva sadrži oko 5,5 % belančevina, 7 % ugljenih hidrata i 0,7 % masti. Kopriva je jedan od bogatijih izvora vitamina A i C čak i vise od većine kultivisanog povrća. Osim toga u koprivi ima vitamina K, B2 i B5 a od minerala sadrži gvožđe, kalcijum, magnezijum, fosfor, natrijum, kalijum, silicijumovu kiselinu, itd…

Kada danas kažete kačamak (pura) svi znaju šta je to. A da li znate šta je ili ste uopste čuli za kačamak tucenjak?...

Tucenjak se pravi slično kao i klasični kačamak, razlikuju se sastojci spremanja a i ukus ce vas iznenaditi (u pozitivnom smislu). Pravi se od krompira, pšeničnog ili kukuruznog brašna i vode za razliku od klasičnog kačamaka koji ne sadrži krompir.

Tucenjak je dobio ime po tome sto se krompir "tuca" (u narodnom izrazu gnječi) sa tučanikom (drvo sa proširenim krajem).

Ova vrsta kačamaka se pravi samo na ovim prostorima i smatramo da je tucenjak jedno od autohtonih jela podkomovlja.

Nravno, na kraju se drvenom kašikom iz posude vadi kačamak i pravi "kile", koja se, zatim,udubi prstima i u to udubljenje se stavi kašika-dvije skorupa (kajmaka). Od iste kile otkine se dio i poklopi se kajmak koji se rastvori i izvolite ..... rukom se  jede  i uživa..... Ova varijanta može da se jede i sa masnim sirom (prismače).

U tignj se stavi skorup i sir, pa se na vatri topi dok smesa ne omekša, zatim se po tome sipa kukuruzno brašno uz stalno miješanje kašikom dok se ne sjedini brašno i skorup.

Gotov je spreman za jelo kad se u mješanju kašikom odvaja od dna tiganja- klizi po tiganju kao kompaktna masa.

Gotov se jede se kisjelim mliljekom. Prijatno!!!!