Selo Seoce je jedno od najvećih u andrijevičkoj opštini i broji preko 120 domaćinstava, i nalazi se u neposrednoj blizini  Andrijevice.

Seoce je prepoznatljivo i po svom Vidikovcu smještenom na 1554. metara nadmorske visine gdje su rijedni mještani podigli na mjestu krstac  20 metara visok krst od borovine koji je blagoslovio i budimljansko-nikšički vladika Joanikije. Tu je planirano da se izgradi i jedna crkva oko koje će se okupljati meštani Seoca i okolnih sela.

Jedno malo i mirno selo Seoce za koje su znali da postoji (kao i vecina sela u svijetu) mjestani i okolina, dostigli su nevjerovatnu popularnost u mnogim dnevnim novinama kao i u Online izdanjima sirom bivse jugoslavije i sire.

Procitajte zbog cega…. 

 

Seoce - Cijelo selo na prodaju

Revolt meštana seoca kod Andrijevice  

Cijelo selo na prodaju  

Šta je nateralo Vasojeviće iz sela “Seoce” ispod Komova da ponude Albancima svoje domote? 

Nezadovoljni ishodom, kako smatraju, neregularnog referenduma, meštani sela Seoca iz bratstva Vasojevića, podno Komova, odlučili su da, u znak protesta, imanja ponude isključivo inostranim kupcima. Više od 25 žitelja ovog sela, koje pripada opštini Andrijevica, stalo je iza ove odluke i obznanilo je preko talasa lokalnih radio-stanica.

Prosto ne mogu, kako kaže Vesko Mitrović, član rukovodstva mesne zajednice, da podnesu činjenicu da su raskinute bratske veze sa Srbijom. Nije lako ostaviti domovinu i otići sa ognjišta. Izgleda da smo mi, Srbi, predodređeni na večite seobe. Ali, šta ćemo. Možda ćemo u Srbiji moći da budemo svoji na svome, poštovani i uvažavani – kaže Mitrović.  

Stanoje Stijović dodaje da njegova uža porodica broji 45 članova, a da njih 30 već živi u Srbiji: „Ne mogu sebi da dozvolim da sa pasošem idem kod braće. Možda kupimo čitavo selo negde u Srbiji, kojem ćemo dati ime Seoce. Izgleda nam da ko neće brata za brata, hoće tuđina za gospodara”, navodi Stijović i dodaje da dan referenduma predstavlja najtužniji dan u njegovom životu. Saša Mitrović, jedan od mlađih stanovnika Seoca, kaže da mu je teško što kao mlad čovek mora da napusti rodnu grudu, ali ne želi da „kao Srbin i Vasojević” živi u stranoj državi.Vlada Crne Gore uopšte ne vodi računa o ovdašnjem srpskom življu – smatra Mitrović.Ljubiša Guberinić ističe da je radio u fabrici „Soko Štark”, koja je uništena, pa mu je i sama egzistencija ugrožena: Tražim utočište u bratskoj Srbiji, jer se osećam kao ptica u kavezu. Ovde su toliko izražene podele da me je strah za budućnost – naglašava Guberinić. 

Meštanin Seoca Rajko Stijović će se obratiti Vladi Srbije s molbom da mu daju srpsko državljanstvo, jer ne želi da neko kupuje njegovu savest, njegova ubeđenja, da mu gazi istoriju i poništava identitet. Jedan od povratnika sa Kosova i Metohije Velimir Guberinić navodi da je jednom već doživeo egzodus od albanskih separatista i da ne želi da mu se slično ponovi.Iako sam u Seocu rođen, nisam imao pravo glasa, a na hiljade Albanaca i muslimana koji godinama žive u inostranstvu dođoše da glasaju. Zato se selim i počinjem novi život u Srbiji – kaže Guberinić.  

Usijali se telefoni Usijali su se ovih dana telefoni meštana Seoca od poziva posle oglasa o prodaji kuća i imanja, koji se vrte na radio-talasima Andrijevice i Plava. Javljaju se mnogi Albanci zainteresovani za kupovinu.Rekli smo svima da ćemo onima koji su zainteresovani da kupe čitavo selo dati 15 procenata popusta, a prednost imaju Albanci, i to s puno dece – kažu uglas žitelji Seoca koje broji oko 120 domaćinstava.Selo je petnaestak kilometara udaljeno od granice sa Albanijom. Ima moderne kuće, školsku zgradu i seoski dom, gradski vodovod, telefone, TV repetitor i dobru putnu infrastrukturu. 

Postreferendumski oglasi Imanja sa popustom za Albance PODGORICA – Posle 21. maja, kada je ostvarena suverenost Crne Gore, na stranama dnevnog lista „Dan” osvanuli su brojni oglasi kojima Srbi nude na prodaju imovinu – sve što su vekovima sticali njihovi očevi, đedovi i prađedovi. Prvi oglas objavio je Podgoričanin Dragan Popović, sledeće sadržine: „Prodajem kuću na placu 1.200 kvadrata za 150.000 evra, Albanci imaju prednost - 10 odsto popust. Doljani bb”. Potom su usledili brojni oglasi o prodaji celokupne imovine iz Kolašina, Berana, Andrijevice, Podgorice, Herceg-Novog, i to sve isključivo Albancima, uz popust od 10 odsto, čak i više. Neki prodavci imovine ne zadovoljavaju se samo time da kupac bude Albanac ili Musliman, već kao uslov oglašavaju da „prednost imaju Albanci sa više od desetoro dece”. „Prodajem, nego šta, i pravac u Srbiju. Neka vide sa kim su dobili na referendumu državu. Neka vide i dobro se zamisle sa kim će sutra da žive bez nas”, kaže za „Politiku” Dragan Popović. 

Nije nužda niti nemaština naterala Popovića, a ni druge, da oglase na prodaju kućni prag, ognjište oko kojeg su se vekovima okupljali njegovi preci. Verovao je, kaže, da će se oko njega okupljati i njegovi potomci. No, kako je razumeo suverenu Crnu Goru, posebno način na koji je slavljena ova pobeda, čuvši neke poruke i čitajući brojne grafite sa antisrpskim sadržajima, odlučio je da proda imovinu i krene u Srbiju - kod braće. Srbi koji hoće da prodaju imovinu ne čine to zbog zarade. „To je odgovor Crnogorcima na slavlje i suverenu Crnu Goru do koje su došli isključivo zahvaljujući manjinama, posebno albanskoj. Ne može se graditi antisrpska Crna Gora, u kojoj smo mi, većinski pravoslavni narod, uz pomoć manjina koje su se kroz vekove borili protiv njene državnosti”, rekao nam je jedan sagovornik koji je želeo da ostane anoniman, a imovinu je oglasio na prodaju. 

Kolektivno samoubistvo Poznati medicinski stručnjak u Crnoj Gori, neuropsihijatar dr Milija Pavićević, na naše pitanje o najavljenoj prodaji sela Albancima i sličnim slučajevima kaže da kolektivna prodaja zemlje, dedovine i ognjišta predstavlja „kolektivno samoubistvo iz očaja”. 

To što nude zemlju Albancima u psihijatriji se može protumačiti kao kažnjavanje onih koji ostaju posle njih, odnosno kao „kolektivno samoubistvo”. Na taj način žele da kazne one za koje smatraju da su im naneli nepravdu, koji su im život učinili nepodnošljivim i naterali ih na taj samoubilački čin odlaska s rodnih ognjišta - ističe dr Pavićević. 

Prema njegovim rečima, očigledno je da je posle referenduma polovina Crne Gore ostala frustrirana, depresivna i ogorčena. Poremećena je ravnoteža jedne polovine stanovništva, psihička i socijalna, a samim tim i druge polovine. Ni toj drugoj polovini ne može biti dobro, ako je prvoj loše - smatra dr Pavićević.