KOMOVI.COM

Vasojevići, kao etnička cjelina, naseljavaju prostor Lijeve Rijeke u slivu Morače i na Tari ispod Komova, predio oko gornje doline Lima, i oko stare Budimlje (Donji Vasojevići). Matica im je ostala vrlo jaka, ali su se raseljavali po čitavoj Crnoj gori, po Šumadiji i drugim krajevima Srbije, preko Dunava, i po Bosni i Hercegovini.Vasojevići su najveće pleme, ne samo u Crnoj Gori, nego, možda, u svim srpskim zemljama.

Vasojevići ne nose svoje ime po mjestu, niti se, pak, smatraju u pogledu roda, različitog porijekla, nego se drže za jednu porodicu, od jednog rodonačelnika Vasoja ili Vasa, po kome su dobili svoje plemensko ime. Zajedničko je, da vasojevićko predanje razlikuje kao svoje zajedničke pretke Vasa, kao bližeg i Vasoja, kao daljeg rodonačelnika. Vaso je, po predanju, došao u Lijevu Rijeku kao prebjeg sa Kosova, gdje se nastanio i osnovao porodicu a Vasoje je bio velikaš iz doba Nemanjića.

Opširnije...

Vasojevići su najveće srpsko pleme, koje je nastanjeno u istočnom delu Crne Gore, u Lijevoj Rijeci i s obije strane Lima sve do reke Lješnice a nekada se taj predio zvao Stara Srbija.

Po drugom predanju Vasojevići vode porijeklo od Vasa, sina hercegovačkog kralja, koji se takođe preko Crne Gore doselio iz Hercegovine i nastanio na Nožici u Lijevoj Rijeci.

Po legendi, Vaso je imao još četiri brata: Pipa, Ozra, Krasa i Ota. Od njih su nastala plemena Piperi i Ozrinići u Crnoj Gori i Krasnići i Hoti u Albaniji.

Pavel Apolonovič Rovinski, koji je više od četvrt vijeka boravio u Crnoj Gori, proučavao prošlost, život i običaje i napisao kapitalna djela o Crnoj Gori, ističe da Vasovi potomci "nijesu znali da objasne, odakle i kada je Vaso došao u Crnu Goru". Nijesu mogli jer Vaso nije "došljak" ili srpski prebjeg u Crnoj Gori, već je ponikao, opstao i čelnik plemena Vasojevića postao u Lijevoj Rijeci

Opširnije...

Prvi pisani pomen Vasojevića, inače, datira iz 1444. godine. Konstantin Jireček, naime, navodi jedan dokument iz tog vremena koji se čuva u Dubrovačkom arhivu.

Izvjesni Brajan Prodanić se žali dubrovačkom sudu kako mu je šezdeset gorštaka: Pipera, Bjelopavlića i Vasojevića, napalo trgovački karavan, ubilo brata i opljačkalo robu. 

Ako se zna da je potrebno barem sto godina da se nekom lokalitetu ili plemenskoj zajednici ustali ime, po nekom od istaknutih predaka, onda se narodno predanje da je prapredak Vasojevića na ove prostore doselio polovinom četrnaestog vijeka u potpunosti potvrđuje. U narodnom predanju se, inače, spominje i Vasoje i Vaso.

Opširnije...

U Vasojevićima je od davnina postojao običaji zakonik, još iz vremena vojvoda Otaševa i Rovinjskog (1673.) i očuvao se sve do Katanića. Bila je to modifikacija Dušanovog zakonika, tačnije Vasovjevički zakon u 12 točaka proizašao je iz njega.

Ovaj zakonik je odvajkada važio u Vasojevićima, koji j su po njemu živjeli i ponašali se. Zaslugom igumana Mojsija Zečevića ovaj zakon je u 18. vijeku modifikovan i potvrdjen na svopštoj narodnoj skupštini. "Mojsije je ovim zakonom htio, uz pomoć narodnih prvaka  da putem pisanog, a od naroda potvrdjenog i poštovanog zakona uvede red i mir u svakom plamenu, da osudi i odstrani mnoga zla i ružne navike koje su mu nalazile maha i podrške u plemenskom načinu života, da iskorijeni i razbije nazadne i zastarjele pojave, koje su ugrožavale opstanak i razvoj plemena", piše Mirko Vujačić uz knjizi "O igumanu Mojsiju Zečeviću".

Vasojevički zakon u 12 točaka je, zapravo, prvi pisani zakon u Crnoj Gori. Poslije njega, u vrijeme kneza Danila Petrovića, donesen je zakon Crne Gore.

Ovaj zakon  nosi sve humane odrednice i pozitivne regule, ne samo onog vremena, nego i danas  važi u plemenu Vasojevića, jer je duboko ukorijenjen u narodu.

 

Vasojevicki zakon u 12. točaka

 

Opširnije...

Aranđelovdan, stara slava svih Vasojevića. Hrišćanstvo Arhangela Mihaila smatra zaštitnikom Univerzalne crkve i prvim od sedam arhangela, kao i pobjednika Lucifera i Satane.

Zbog toga se u umjetnosti uvek predstavlja u oklopu sa podignutim mačem ili kopljem kako prijeti demonu ili zmaju.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave Svetog Arhanđela Mihaila ili Arandjelovdan u mjesecu novembru. Aranđelovdan, koji je u Srbiji i Crnoj Gori, prema broju vjernika koji ga slave, na drugom mjestu, posle svetog Nikole.

Prema učenju Crkve, u početku, kada je Bog stvarao svijet, sem vidljivog ili materijalnog, najprije je stvorio duhovni, nevidljivi svijet - duhove. U početku svi duhovi bijahu dobri, ali se jedan, Denica, odmetnuo zbog velike moći koju je dobio od Boga, pa je postao neposlušan, čineći mnoga zla. Tada su se duhovi podijelili na dobre i na zle, na anđele i demone.

Opširnije...